(Predizborna matematika 3)
Kad obilazite Hrvatsku i razgovarate s potencijalnim nezavisnim inicijativama svi počinju s istim: Ne znate vi kako je kod nas. Mi smo poseban slučaj. Ovdje je sve depresivno. Ovdje se ljudi plaše kandidirati, jer će izgubiti posao, doživjeti neugodnosti, navući si na vrat inspekcije (ako su poduzetnici)…
I tako svi su „poseban slučaj“, ali nabrajaju gotovo iste stvari. U kojem je smislu Primorsko-goranska županija „poseban slučaj“. Svakako u tome da tamo nema političke smjene od političke prapovijesti. A neprekidna vladavina istih za sobom povlači dugogodišnje interesne isprepletenosti i osjećaj političke nemoći u smislu promjena. Budući da je HDZ vrlo brzo pokazao da on nije taj koji može pružiti nadu za promjenama kako u županiji, tako ni u gradu Rijeci, tamo su se pojavile brojne male lokalne i regionalne stranke uglavnom „lijevog“ ili „zelenog“ predznaka, logično pokušavajući SDP korigirati s njegove svjetonazorske strane kad već to nije mogao HDZ sa suprotne. No, umjesto bilo kakvog ozbiljnijeg i trajnijeg uspjeha te su inicijative samo dodatno ugušile prostor za promjene. Jer kad ne uspiješ, dodatno obeshrabriš biračko tijelo koje samo još jače padne pod dojam da su promjene nemoguće. Nazivi i kratice tih stranaka postanu samo dodatni teret bilo kakvim promjenama, a njihovo koalicijsko udruživanje samo dokaz „sinergije nemoći“.
A onda se pokaže da ono što nisu uspjele te regionalne i lokalne stranke u primorskom pojasu županije, polazi za rukom nezavisnim listama u goranskom dijelu koji je ostao malo izvan središnjeg političkog fokusa. Nezavisna su oba gradonačelnika u jedina dva goranska grada, u Delnicama i Vrbovskom, kao i načelnik Fužina. Čak četiri nepovezane nezavisne liste prešle su prag u općini Čabar, a tri u općini Ravna Gora (pa čak je i tamo četvrta ostala za dlaku ispod praga na 4,70%).
Krenimo s pregledom rezultata po raznim dijelovima županije. A kako bismo mogli pratiti potencijalno napredovanje glasova za županijsku vertikalnu sinergiju napominjemo da je na prošlim izborima županijski prag bio na oko 5.300 glasova.
Gorski Kotar – nezavisna miniregija
Gorski Kotar je prvi na redu i odmah najavljujemo da je to ujedno i moguća prva mini regija s dominantnom vlašću nezavisnih!
Govorimo o gradovima/općinama: Vrbovsko, Delnice, Fužine, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Brod Moravice, Lokve i Čabar.
Na prošlim izborima imamo u oba grada kao pobjednike nezavisne kandidate: Dražena Mufića u Vrbovskom i Ivicu Kneževića u Delnicama. Nezavisni kandidat Marinko Kauzlarić pobijedio je i u općini Fužine. U Ravnoj Gori bile su, kao što smo spomenuli, čak četiri nezavisne liste s ukupnim rezultatom od 32,45%. U Čabru također četiri nezavisne liste s ukupnim rezultatom od 46,05%. U općini Brod Moravice nezavisna lista dobila je 14,44%. U navedenih šest mjesta na izbore je izašlo ukupno 16 nezavisnih lista, a samo tri nisu prešle prag! Nezavisnih lista nije bilo u Skradu, Mrkoplju i Lokvama.
Ukupan rezultat nezavisnih u Gorskom Kotaru prelazi 30% glasova prosječno za svih 9 mjesta, a iznosio je 3.447 glasova nezavisnih lista.
Naravno, ove se liste vjerojatno neće sve povezati, ali one koje se povežu preuzet će dio snage i glasova svih drugih. Budući da su se gradonačelnici Vrbovskog i Delnica te načelnik Fužina već povezali u zajedničku županijsku nezavisnu listu s nezavisnim kandidatom iz Rijeke Hrvojem Burićem (bivšim kandidatom HDZ-a na posljednjim lokalnim izborima koji je tada ušao u drugi krug) ova lista već tim udruživanjem najavljuje glavno županijsko iznenađenje – nezavisne. Prema medijskim istupima, goranskim su se gradonačelnicima pridružile i neke navedene stare te neke nove nezavisne liste iz okolnih općina. Može se tako očekivati još veći rezultat nezavisnih negoli je to bilo na prošlim izborima, pa i osvajanje većine gradova i općina u Gorskom Kotaru, a u preostalima nemogućnost sastavljanja općinskih vlasti bez nezavisnih.
Ovdje će zasigurno doći do mogućnosti horizontalne sinergije, to jest međusobne pomoći među gradovima i općinama. Formiraju li se nezavisne liste u Skradu, Mrkoplju i Lokvama one bi uz malu pomoć susjednih nezavisnih lista mogle računati na startnih 10-15% glasova.
Na otocima ravnomjeran razvoj nezavisnih
Pogledajmo sada sljedeći pet mjesta: Bakar, Čavle, Jelenje, Klanu i Viškovo.
Najbolji rezultat nezavisnih postignut je u Jelenju (36,04% za vijeće i pobjeda u prvom krugu za načelnika), ali bilo je to s listom čijeg je nositelja podržao i HDZ (pa ne želimo u potpunosti to prvo mjesto poistovjetiti s potencijalom nezavisnih). U Bakru su prag prešle dvije nezavisne liste s ukupnih 12,74%, u Čavlima (9,90%) i Klani po jedna (11,62%), a u Viškovu tri s ukupnih 25,86%. Nezavisne liste bile su dakle u svih pet mjesta, a zajednički ukupni kapacitet bio im je oko 20% ili točno 2.669 glasova. Vidimo da je već sinergija Gorskog Kotara i grobničkog dijela ove županije na zadnjim izborima imala potencijal prijelaza županijskog praga, bez Rijeke i ostalog naseljenijeg dijela županije!
Slijede mjesta zapadno od Rijeke: Kastav, Matulji, Opatija, Lovran i Mošćenička Draga.
U Kastvu je nezavisna lista osvojila 8,13%. U Matuljima je jedna prešla prag s 15,91%, dok je druga ostala na 3,04%. Nezavisna lista u Opatiji osvojila je 6,46%, slično kao i u Lovranu gdje je dobila 6,48%, dok u Mošćeničkoj Dragi nije bilo nezavisne liste. Ovo je za nezavisne slabiji dio županije, iako je ukupni rezultat i ovdje blago iznad županijskog praga od 5%. No ovaj kraj je toliko prošaran svim onim malim lokalnim i regionalnim strankama koje su ušle u „zamor materijala“ (a čak su se javljali i IDS i Ladonja koja je u međuvremenu zamrla), pa bi kvalitetan istup novih nezavisnih lista mogao donijeti bolji rezultat negoli na prethodnim izborima koji je završio na 1.402 glasa.
Krenimo na drugu, ovaj puta južnu stranu Rijeke, gdje su Kostrena, Kraljevica, Crikvenica, Vinodolska općina i Novi Vinodolski.
U Kostreni nije bilo nezavisne liste (kao ni u Vinodolskoj općini), dok je u Kraljevici prešla prag s 6,89%. U Novom Vinodolskom rezultat nezavisnih bio je 8,21%, a u Crikvenici su bile dvije liste s ukupnih 11,24%. Kao i u prethodnom slučaju i ovdje su nezavisni ukupno gledajući tek iznad županijskog praga od 5%. Ovdje će vjerojatno biti najteže podići nezavisne liste iznad 10%, pa bi već i sinergiju postojećih trebalo iskoristiti. Koliko god djelovalo slabašno tih ukupnih oko 900 glasova je 1/6 potrebnih glasova za dosezanje županijskog praga koji je na zadnjim izborima bio, kako smo rekli, na oko 5.300 glasova.
Ostali su nam još otoci sa sljedećim mjestima: Krk, Punat, Baška, Vrbnik, Dobrinj, Omišalj, Malinska-Dubašnica (na Krku), Rab i Lopar (na Rabu) te Cres i Mali Lošinj.
Evo rezultata nezavisnih na otoku Krku: Krk (13,73%), Punat (24,50% i 14,32%), Baška (10,68%), Vrbnik (9,78%). U Dobrinju je PGS-ov kandidat predvodio nezavisnu listu i pobijedio, ali je nećemo računati, dok u Malinskoj-Dubašnici nije bilo nezavisne liste. U Omišlju je nezavisni kandidat za načelnika u drugom krugu izgubio s minimalnim zaostatkom, dok je lista u prvom krugu dobila 25,15% i završila na prvom mjestu. Treća je bila također nezavisna lista s 16,39%. Ukupno je to bilo 41,54%.
Na Rabu nije bilo nezavisne liste u Loparu, ali su zato dvije bile u gradu Rabu s 6,06% i 4,36%. Cres je također imao dvije, ali znatno jače liste (15,07% i 11,35%), dok ih je Mali Lošinj imao čak četiri s ukupno osvojenih 24,96% glasova.
Kad se otoci uzmu u cjelini opet je riječ o 20% glasova koji su pripali nezavisnima, a riječ je o 3.563 glasa što čini gotovo 70% glasova potrebnih za ukupan prijelaz praga na županijskoj razini. I opet ponavljamo – naravno da to automatski neće pripasti jednoj nezavisnoj povezanoj listi, ali pokazuje takav potencijal koji na otocima nakon SDP-a i HDZ-a nema nijedna druga politička opcija.
Mogu li nezavisni u Primorsko-goranskoj županiji potpuno iznenaditi?
Ukupno je na posljednjim izborima u Primorsko-goranskoj županiji bilo 49 nezavisnih lista, od kojih je prag prešlo njih 41.
U sveukupnom broju glasova to sada izgleda ovako: Gorski Kotar 3.447 glasova, sjeveroistočno od Rijeke 2.669 glasova, zapadno od Rijeke 1.402 glasa, južno od Rijeke 944 glasa i otoci 3.563 glasa. Sve to zajedno daje 12.025 glasova. Na posljednjim lokalnim izborima točno toliko (12.310 glasova) imala je koalicija PGS-a, Akcije mladih i Liburnijske stranke, što je toj koaliciji osiguralo treće mjesto s 11,61% glasova.
Ali ima jedna bitna razlika! Nadam se da ste primjetili da sam u ovoj računici izostavio županijsko središte – Rijeku, koja čini 40% županije, a ima zbog „zamora“ iznimno malu izlaznost (samo 35%!). Budući da je najavljena županijska lista koju okuplja Hrvoje Burić kao kandidat za gradonačelnika Rijeke i kao bivši kandidat HDZ-a koji je na prošlim izborima ušao u drugi krug, možemo govoriti da je u Promorsko-goranskoj županiji na pomolu nezavisna lista iznenađenja (znatno jača od spomenute trećeplasirane koalicije na prošlim izborima). Posebno ako se toj listi na županijskoj razini pridruži još neko novo kandidatsko iznenađenje.
Na temelju potencijala nezavisnih lista i činjenice da su se za ove izbore počele povezivati, počevši od cijelog Gorskog Kotara, pa do Rijeke, s otvorenošću prema drugim dijelovima Primorsko-gornske županije, čini nam se da bi u županiji koja iz ciklusa u ciklus ponavlja uvijek isti scenarij unaprijed znanih rezultata, ovi bi izbori mogli donijeti potpuno nove političke odnose.
Još jednom podsjetimo da je ovdje riječ o županiji koja je u dugoj kolotečini jedne te iste vlasti kojoj uoči svakih izbora HDZ dolazi s unaprijed izvješenom „bijelom zastavom“. Da je, nadalje, riječ o županiji u kojoj je niklo najviše malih lokalnih stranaka i strančica koje tu kolotečinu nisu uspjele preokrenuti. I da je, unatoč toj zagušenoj razmrvljenosti političke scene, ovdje (u odnosu na druge županije) niklo i najviše potentnih nezavisnih lista u odnosu na broj gradova/općina. Potencijal je, dakle, tu. Je li i vrijeme dozrelo za konačno iznenađenje?
0
0
0